RSS
Newsletter
Prijavi se!
EKONOMSKA ELITA: VLADAR IZ SJENE?

EKONOMSKA ELITA: VLADAR IZ SJENE?

Podnaslov: Prilozi ekonomskoj sociologiji

Autor-i: Čengić, Drago
Tematsko područje: Novi ekonomski i društveni procesi
Broj stranica: 320
Uvez: Meki uvez
Godina izdanja: 2016.
Kataloška cijena: 160.00 kn
Internet cijena: 150.40 kn

Kvalitativne značajke

  • Opći karakter knjige: znanstvena
  • Stil pisanja: čitanje zahtijeva koncentraciju, stručan
  • Slikovni materijal: tablice, lagane ilustracije, fotografije kolor, fotografije c/b, malo
  • Podrška lakoj primjeni: primjeri
  • Značaj na tržištu: novost u nas
  • Prvenstveni čitatelji: ekonomski stručnjaci, profesori, sociolozi, studenti, široka publika
  • Opseg bibliografije: opsežan

Sadržaj:

UMJESTO PREDGOVORA: ČEMU OVA KNJIGA? / SOCIOLOGIJA ELITA I EKONOMSKA ELITA / Uvodna određenja: tko je elita? / Klasični teoretičari elita: usmjerenost na političku elitu / Funkcionalistička paradigma: ekonomska elita kao dio strateških elita / Ekonomska elita kao dio elite moći / Razumijevanje ekonomske elite u P. Bourdieua / Ekonomska elita u istraživanjima M. Hartmanna / Društveno podrijetlo i obrazovanje europske korporacijske elite / Moderna korporacijska elita, financijalizacija i restrukturiranje poduzeća / Ekonomske elite i korporacijsko upravljanje: neki empirijski uvidi / Ekonomska elita kao istraživačka tema: teorije elita i društvena stvarnost nakon sloma realnog socijalizma / HRVATSKI SLUČAJ: EKONOMSKA ELITA KAO SUDIONIK KAPITALIZMA PERIFERIJE / Postsocijalističke ekonomske elite i poduzetništvo: prilog analizi tipologije poduzetnika / Tipovi poduzetnika, strategije i percipirane granice rasta / Habitus, tržište i proizvodnja tržišnoga sudionika: slučaj kutjevačkih proizvođača vina / Vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta vina / Menadžerska elita i neke dimenzije socioekonomske kulture u Hrvatskoj / Hrvatski poduzetnici i tržište: od euforije rasta do protukriznih strategija / Hrvatska mala i srednja poduzeća i kriza rasta: u potrazi za novim nositeljima rasta? / Bez „sretnog završetka“: tko je zapravo nova hrvatska ekonomska elita? / Sažetak / Summary / Napomena / O autoru

 

O knjizi:

Što su i tko su ekonomske elite, najprije teorijski, a potom i praktično, u pojedinim društevnim sredinama, kada su i kako one nastale u Hrvatskoj, zašto hrvatska javnost na njih danas gleda podozrivo i naziva ih „tajkunima“ (čija primanja – osobito ona vrhunskih menadžera u velikim poduzećima i bankama – smatra nezasluženo visokima i društveno nepravednima) i ne vidi u njima poduzetnike i društveno obzirne menadžere, mogu li ekonomske elite u društvu djelovati i razvijati se samostalno, neovisno o političkim elitama? To su samo neka od inače brojnih zanimljivih i izazovnih pitanja kojima se autor bavi u svom djelu.

Knjiga je sadržajno-tematski strukturirana u dva dijela. Prvi dio posvećen je teorijskim pristupima izučavanju elita, prije svega ekonomskih, i u njemu su prikazani pojmovi, definicije i glavni argumenti više teorija (ponajviše P. Bourdieua i M. Hartmanna). Taj dio završava dvama važnim uvidima. Prvo, da je ekonomska elita sastavni dio upravljačke elite i drugo, da je zbog načina razvoja kapitalizma u zadnjih sto godina, važnost ekonomske u odnosu na ostale elite porasla.

U drugom dijelu naslovljenom „Hrvatski slučaj: ekonomska elita kao sudionik kapitalizma periferije“ više je autorovih empirijskih „studija slučaj(ev)a“ ekonomskih elita proteklih godina u nas u kojima se razmatra razvoj hrvatske ekonomske elite te govori o razvoju poduzetništva i problemima legitimacije političke i ekonomske moći u našim prilikama. Razmatranja završavaju napomenom da formiranje nove hrvatske ekonomske elite, u širem društvenome smislu, ne mora završiti „sretnim završetkom“. Na pitanje „tko je, dakle, hrvatska ekonomska elita“, autor daje sljedeći odgovor: „ona je još uvijek konglomerat vlasnika i menadžera malih, srednjih i velikih poduzeća koji su u proteklih dvadesetak godina rasli presporo da bi se mogli riješiti utega politike (vlasnika općih uvjeta poslovanja i gospodara lokalnih tržišta i predatorskih mreža), ali i ravnopravno se nositi sa stranom konkurencijom na domaćem i stranom tržištu. Ako u nacionalnim okvirima nisu dovoljno ekonomski jaki, još uvijek su osuđeni na suradnju s političkim moćnicima, i to na onu koja često završava zajedničkom diobom plijena kroz „zarobljavanje države“ i kontrolu njenih ključnih resursa.“

 

Iz recenzija:

„Znansveni doprinosi ovog djela su brojni. Prvo, to je znalačko povezivanje najnovijih rezultata istraživanja elita sa starijim istraživanjima. Drugo, usporedba teorijskih poimanja vodećih autora na ovom području. Treće, diferencirana analiza elita u cjelini i njihovih podskupina. Četvrto, razlučivanje starih i novih elita i primjena te distinkcije u usporedbi starih i novih elita u Hrvatskoj s otkrićem kontinuiteta među njima. Peto, istraživanje tvrtki u Hrvatskoj s aspekta upravljanja resursima i snalaženja u tržišnom okruženju. Šesto, originalni dokazi o inferiornom položaju poslovno-upravljačkih elita u odnosu na političke. I sedmo, otvaranje novih istraživačkih pitanja, ponajprije pitanja o ulozi elita u razvoju Hrvatske. I konačno, tu je uzorno razrađen zaključni dio u kojem autor rezultate empirijskih istraživanja povezuje s aktualnim problemima razvoja i postavlja niz ključnih teorijskih i praktičkih pitanja. U cjelini, radi se o doista originalnom teorijsko-empirijskom djelu s detaljnom analizom poduzetničkih elita u Hrvatskoj.“

Vjeran Katunarić

 

 

„Čengić trajno uzimlje u obzir kakvoću konteksta, navlastito razvojnog konteksta. Stoga analitičke uvide i nalaze skrupulozno vremenski raspoređuje ciljajući na temeljnu, a manje vidljivu, razliku između njih: na ukorijenjenost u pretkriznom ili kriznom razdoblju. Takav pristup omogućuje mu odvojiti one primjere i oblike poslovnog i upravljačkog ponašanja kojima poduzetničke elite ciljaju nadmašiti ili izbjeći negativne učinke aktualne krize u Hrvatskoj. Čengić upozorava kako se u takvu kontekstu mogu nazrijeti tragovi nove gospodarske, ali i razvojne racionalnosti. Njezino je glavno obilježje funkcionalna uporaba središnjih gospodarskih imperativa u suvremenim gospodarskim praksama: nadzor kakvoće proizvoda, bitka za kupca, stvaranje poslovnih saveza, priprema za izlazak na inozemna tržišta... U tomu je, drži opravdano, dopušteno nazrijeti zametke nove autonomije poduzetničkih aktera u hrvatskoj zbilji kojom se brišu predlošci strukturne ovisnosti o rentijerskim praksama koje pretežno generira politički sektor. No, na drugoj strani, drži autor, time još nije zajamčen »sretan kraj« krize. Jer se i osamostaljene poduzetničke elite, kako brojni sociologijski uvidi pokazuju, lako promeću u nove nad/nadzornike društva.“

 

Ivan Rogić

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing