RSS
Newsletter
Prijavi se!
KAPITAL U 21. STOLJEĆU

KAPITAL U 21. STOLJEĆU

Autor-i: Piketty, Thomas
Tematsko područje: Novi ekonomski i društveni procesi
Broj stranica: 692
Uvez: Meki uvez
Godina izdanja: 2014.
Kataloška cijena: 299.00 kn
Internet cijena: 281.06 kn

Kvalitativne značajke

  • Opći karakter knjige: stručna
  • Stil pisanja: stručan
  • Slikovni materijal: dijagrami, tablice, puno, Grafički prikaz
  • Značaj na tržištu: jedinstvena knjiga na tržištu
  • Prvenstveni čitatelji: ekonomski stručnjaci, top menadžeri, viši menadžeri, poduzetnici, politički dužnosnici, široka publika

Iz sadržaja:

ZAHVALE / UVOD / 1. DOHODAK I KAPITAL / Prihod i proizvodnja / Rast: iluzija i stvarnost / 2. DINAMIKA ODNOSA KAPITALA/DOHODAK / Metamoforze kapitala / Od stare Europe do Novog svijeta / Dugoročni odnos kapital / dohodak / Podjela kapital – rad u 21. stoljeću / 3. STRUKTURA NEJEDNAKOSTI  / Nejednakost i koncentracija:prva polazišta / Dva svijeta / Nejednakost prihoda od rada / Nejednakost vlasništva nad kapitalom / Zasluge i nasljedstvo u dugom razdoblju / Svjetska nejednakost bogatstva u 21. stoljeću / 4. REGULIRANJE KAPITALA U 21. STOLJEĆU / Socijalna država za 21. stoljeće / Produbljeno promišljanje progresivnog poreza na dohodak / Svjetski porez na kapital / Pitanje javnog duga / ZAKLJUČAK / POPIS GRAFIKONA I TABLICA

 

O knjizi:

Ova knjiga je značajna kritika dominantnog položaja tzv. naslijeđenog kapitala u suvremenim kapitalističkim društvima, zbog čega se rascjep između malobrojnih bogataša i gomile ostalog stanovništva u cijelom svijetu produbljuje, i to tako snažno da se obnavlja nekadašnje klasno, pa čak i kastinsko društvo. Autor te fenomene promatra u povijesnom kontekstu, te pokazuje kako se kretao odnos kapitala i rada u prošlim stoljećima. Koristio se pri tome ne samo ondašnjim ekonomskim pokazateljima i statistikama, nego i drugom literaturom, pa čak i beletristikom te na živahan način pokazuje kako su funkcionirala svojedobno francusko, američko i britansko društvo citirajući dijelove romana Jane Austen, Honorea de Balzaca i Henryja Jamesa. Knjiga je posebno zanimljiva u svojoj analizi najnovijih trendova. Autor tvrdi kako je taj rascjep između bogatih i siromašnih bio bitno smanjen tijekom 20. stoljeća, jer su dva svjetska rata osiromašila najbogatije, te naveli političare da uvode brojne mjere socijalne politike u što su bile uključene u mjere redistribucije bogatstva. To je trajalo do osamdesetih godina kada je opet počelo bogaćenje bogatih prvenstveno zahvaljujući ekonomskim politikama američkog predsjednika Ronalda Reagana i britanske premijerke Margaret Thatcher, a nastavlja se i u 21. stoljeću sve do danas.

"Sa sigurnošću možemo reći da je Kapital u dvadeset prvom stoljeću, magnum opus francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, najvažnija ekonomska knjiga godine, a možda i desetljeća. Piketty, nedvojbeno vodeći svjetski stručnjak za prihode i imovinsku nejednakost, ne samo što pokazuje kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama ekonomske elite, nego ujedno i dokazuje da se krećemo prema "vlasničkom kapitalizmu", u kojem ekonomijom dominira naslijeđeno bogatstvo pa je stoga važnije gdje je netko rođen nego koliko je marljiv i nadaren." Paul Krugman, New York Times.  

"Izvanredan prikaz povijesti potkrijepljen začuđujućim podacima i zaključcima. Pikettyjeva ekonomska analiza i dokazi zaustavljaju dah." Robert B. Reich, The Guardian.

"Udarac od 700 stranica u razmaženi trbuh plutokracije. U posljednjih pola stoljeća ni jedna knjiga iz povijesti ekonomije nije tako snažno razbila svoje akademske okvire i izazvala toliki vatromet." Giles Whittell, The Times.

"Piketty se pita kako će izgledati svijet za 50 ili 100 godina, hoće li ga “posjedovati brokeri, top-menadžeri, superbogati ili možda zemlje koje imaju naftu i plin, ili možda Bank of China, ili možda sigurne porezne luke, kamo će se ti akteri povući?” Odgovara: “Bilo bi apsurdno da se to ne pitamo, nego da se tješimo kako će se sve u jednom trenutku izbalansirati, a nejednakosti smanjiti.” Predlaže da se približe svjetovi onih koji ne moraju raditi, a dobro žive, i onih koji moraju raditi, a loše žive. Piketty kaže da nije ništa novo što postoje porezi, recimo, na posjedovanje zemlje u stara doba, tako da je logično da se oni prošire i na druge oblike kapitala, a pogotovo na financijsku industriju. Ali, kako bi to funkcioniralo, drakonsko oporezivanje bogatih moralo bi se provesti posvuda. Glavni je cilj takvoga oporezivanja naprosto stati na kraj nejednakosti, a sve je drugo sporedno."

Ines Sabalić, Jutarnji list.


Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing