RSS
Newsletter
Prijavi se!

Društveno odgovorno poslovanje: NOVI KORAK - U ODRŽIVI I ODGOVORNI TURIZAM!

Godine 2012. broj međunarodnih putnika po prvi je put premašio milijardu, i još raste.

Većina tog turizma ne pripada održivom. „Neodrživ“ je jer je ukupan zbroj svih utjecaja na prirodu, ljude, kulture negativan. Ako bi se takav trend nastavio, ako bi i druge sfere činile slično, svijet bi postao nepodnošljivim mjestom za život, pun patnje, nepravdi i katastrofa.

Turizam današnjice na razne načine loše utječe na prirodu i ljude. Dugoročno, najpogubniji utjecaj na okoliš dolazi od prometa, posebice zračnog. Trećina ugljičnog dioksida je ona od prometa, a turizam u tome značajno participira.

„Svaka gradnja smještajnih kapaciteta i turističkih sadržaja, uz prateće širenje poljoprivrede, stočarstva i ribarstva, ako nisu koncipirani kao „održivi“, kaže Erve Chambers u knjizi The anthropology of tourism, „pridonosi novom zagađenju, eroziji, uništenju tla, flore i faune, iscrpljenju energetskih i vodenih resursa.“ Luksuzni turizam u tome je često štetniji od masovnog, a primjer toga vidio sam na čarobnom Zelenortskom otočju porazbacanom usred Atlantika. Tamo je niknuo  ogroman resort s golf-terenima koji gutaju vode koliko i osrednji grad s 18 000 ljudi! Krhki biljni i životinjski svijet, autohtoni život, samo su se povinuli pred naletom „modernog“. Ili, udes naroda Bušmana u pustinji Kalahari: da bi vidjeli izbliza te neobične lovce i sakupljače, turisti im rastjeruju divljač, troše zalihe ogrjevnog drva. Nadalje, potražnja za lokalnim specijalitetima, „delicijama“, dovodi negdje i do istrebljenja vrsta. Iza „ljubavi“ turista prema tzv. izvornim suvenirima od slonovače, krokodilske i zmijske kože, perja, drveta i kamena, velikih školjki, ostaje poharana priroda. (Nasreću, EU je zabranila trgovanje time.)

Turizam djeluje i na ljude. U doticaju s „modernom“ opremom i ponašanjem turista, erodiraju izvorne vrijednosti, banalizira se tradicija, gubi raznolikost, a buja kič u obrtu i umjetnosti. Nestaje autohtonost zbog koje turisti i dolaze negdje. Mladi stanovnici, želeći imati brzo sve poput turista, napuštaju stari život, postaju ovisnici o turizmu, a neki se odaju nečasnim radnjama – kriminalu, prosjačenju, prostituciji. I, na koncu, većina zarade ide agencijama u matičnim zemljama. Naravno, turizam donosi svijetu i mnogo dobrog. Možemo mu zahvaliti za mnoga spašena prostranstava zakonom zaštićena, za zaposlenost, ekonomski rast, upoznavanje naroda. Ali turizam može dati puno više, a manje škoditi. Mora se prilagoditi sutrašnjici, postati održiv i odgovoran, koristan svima i dugoročno. Prvi prozvani su vlade država i touroperatori, oni najviše oblikuju način na koji putovanja utječu na svijet. No, danas, mi putnici smo sve važniji! Mi zapravo određujemo turističku potražnju, donosimo odluke o svemu, kuda i kako, s čime i s kime idemo. Utječemo. Imamo moć pa moramo preuzeti odgovornost da iza i poslije sebe puštamo samo onaj duboki pozitivan ekološki otisak  (o tome - naredna stranica).

 

Članak je preuzet iz knjige Davora Rostuhara "Degustacija slobode - zašto putujemo i kako time mijenjamo svijet“, uz autorovo dopuštenje kraćenja i prilagodbe.

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing