RSS
Newsletter
Prijavi se!

ZDRAVI ŽIVOT U POSLOVNOM SVIJETU: Gospodarstvo je odgovorno za svoje pretile zaposlenike

Najednoj od održanih konferencija u Bruxellesu, o brzorastućem problemu pretilosti i sve opasnijim posljedicama po Europu, zaključeno je da još nisu iznađene učinkovite strategije suočavanja s time, ni na razini Kontinenta, ni na nacionalnim razinama.

Piše: Milna Tudor Kalit

 „Moderni način" života doveo nas je u alarmantnu situaciju; brojke o prekomjerno teškim ljudima i pretilima su zabrinjavajuće! U svijetu, jedna milijarda ljudi (18-20%) pati od prekomjerne tjelesne težine, a 300 milijuna ih je pretilo.

Ako se trend nastavi (možda hoće), broj prekomjerno teških ljudi godine 2015. bio bi 1,5 milijarda, a tko će onda uopće moći riješiti sve te probleme koje debljina ostavlja - zdravstvu, ekonomiji, gospodarstvu, cijelom društvu, svakome!

Danas na debljinu slobodno možemo gledati kao na kompleksni iskaz neodgovarajućeg života u modernog čovjeka:

  • Loša prehrana! (jede se neredovito, brzo, nekvalitetno i previše)
  • Malo fizičkog kretanja! (kreće se malo, sjedi se pretežni dio dana)
  • Životni sadržaji osiromašuju! (manje su aktivni i raznovrsni nego prije)
  • Ljudi gube samosvijest i motivaciju! („velike odluke" ne provode u djelo, kao: prestanak pušenja, početak tjelovježbe, odlazak u prirodu...).

KAKO I KADA JE POČELO MASOVNO DEBLJANJE

Uspoređujući navike i stil života današnjeg čovjeka i čovjeka od prije 30, 40 godina, i stručnjaci i laici uočavaju bitne razlike: danas jedemo energetski bogatiju hranu, u većim količinama nego nekad, a krećemo se puno manje. Povećana je konzumacija prerađene hrane, gotovih industrijskih obroka i tzv. brze hrane koji svi obiluju masnoćama i šećerom. Na veliku žalost, istovremeno smanjena je konzumacija svježeg voća i povrća.

Drugi važan razlog je manjak kretanja. Ljudi su danas toliko preokupirani poslom da nemaju ni vremena ni snage za neki sport i rekreaciju. Bavljenje sportom dijela građana postalo je aktualno tek zadnjih 20-ak godina, ali ono nije zahvatilo mase. Još je jedna važna „sitnica" - udjel sjedilačkih poslova prije je bio 20%, a danas ja čak 80%. Dakle, debljamo na poslu! Paradoksalno, „najvažniji resurs biznisa", u njemu tako ozbiljno strada. „Svijet rada" je zasad ispred svih drugih naših „svjetova" i dominira našim životima.

KAKO SE NE KREĆEMO

Manje od jedne trećine odraslih ljudi u SAD-u u svoje slobodno vrijeme bavi se nekom tjelesnom aktivnošću (npr. 30 minuta lagane tjelovježbe svaki dan ili tri puta na tjedan jača tjelesna aktivnost od 20 minuta). Direktni troškovi tjelesne neaktivnosti u SAD-u iznose 24 milijarde dolara godišnje. Stanje u Hrvatskoj nije ništa bolje, može se čak reći i da je gore. Rezultati Prvog hrvatskog zdravstvenog projekta dani 2003.godine pokazuju da se vrlo malo ispitanika odrasle dobi, svega 17,1% muškaraca i 4,3% žena u slobodno vrijeme (u prosjeku oko 3 puta tjedno) bavi nekom tjelesnom aktivnošću.

ODGOVORNOST KOMPANIJA

Temeljem sve prisutnije i naglašenije „korporativne društvene odgovornosti", javnost polako, ali sigurno prepozaje kompanije kao odgovorne za sve: potrošače, zaposlene, mlade, okoliš i zajednicu. Stvari se posmatraju šire no ikad: poslodavci su odgovorni za dobrobit zaposlenih u cjelini, za njihovo zdravlje i kvalitetu življenja. „Poduzeće je institucija društva, kao i svaka - bolnica, škola, vrtić, vojska...", odavna je ustvrdio P. Drucker. Ako istinski i cjelovito ne služi društvu, poduzeće nije „dobro poduzeće" pa makar odbacivalo profit! Fantastika? Nije više.

SVE VIŠE "DEBELIH ZEMALJA"! I HRVATSKA JE S NJIMA!

Po broju osoba s prekomjernom težinom i pretilih definitivno prednjači Amerika kod koje je broj pretilih ljudi porastao na oko 30%. (Napomena: pretili su oni koji premašuju za 20-ak % tzv. idealnu težinu koja se računa iz odnosa visine i težine osobe). Čime to prva gospodarska sila i jedina vojna velesila proizvodi takav učinak na svoje stanovništvo? Moglo bi se reći „američkim načinom života" u kojem su rad, „uspjeh" i novac predominantni. U zadnjih 20 godina SAD, Kanada i V. Britanija povećale su za 15-ak % godišnji fond rada. Godine 1997. Ameri su pretekli Japance i sad su „prvaci svijeta" u duljini rada.

Nažalost, i stanje u Europi se u zadnjih 20-ak godina počelo opasno kvariti:

KRETANJE BROJA PRETILIH U EUROPI

  1980-1985 2000-2005
FINSKA 15 - 20 %
20 - 24,9 %
VELIKA BRITANIJA
5 - 9,9 %
20 - 24,9 %
DANSKA do 5 %
10 - 14,9 %
NORVEŠKA do 5 %
10 - 14,9 %

Situacija se, dakle, pogoršala, a stanje je negdje i alarmatno (V. Britanija, Finska). A Hrvatska? Rezultati Prvog zdravstvenog projekta kažu: povećanu tjelesnu težinu (ITM 25-30) ima 35% žena i 48% muškaraca, a od toga 15% žena i čak 31% muškaraca smatra se pretilima (ITM>30).

 

PONAŠANJE INDUSTRIJE I MARKETINGA

Na tržište se stalno izbacuju novi „zdravi" proizvodi. Istraživanja pokazuju da je u skupinama nezdrave hrane, a to su grickalice i gazirana pića, zabilježen porast lansiranja tzv. zdravijih proizvoda u 2006. u usporedbi s 2003. godinom. No, u stvarnosti, samo je jedan od tri „zdrava" proizvoda namijenjena djeci dobar za zdravlje. Ponašanje nekih proizvođača je doista beskrupulozno. Može se reći da proizvođači hrane i njihov marketing upravljaju kontrolom tjelesne težine populacije, a time i „narodnim zdravljem". Mnogi proizvodi ne smiju se klasificirati kao zdravi; oni su samo malo manje štetni od svojih „roditelja".

OPASNE POSLJEDICE PO ZDRAVLJE I JAVNI TROŠKOVI „PROBLEMA"

Ogromni novci troše se na saniranje posljedica koje donosi prekomjerna tjelesna težina. Osobe koje imaju problema s težinom češće oboljevaju od povišenog krvnog tlaka, povišene razine triglicerida i kolesterola u krvi, bolesti srca, dijabetesa tipa 2, te nekih vrsta tumora. Procjena je da problemi tjelesne težine u SAD-u odnose 10% svih troškova u zdravstvu, a u nekim europskim zemljama 6%. U direktne troškove ubrajaju se liječnički pregledi i lijekovi, a u indirektne i ono što najviše brine poslodavce - smanjena produktivnost rada. Jedna analiza pokazala je da problemi sa težinom koštaju SAD 117 milijarde dolara godišnje. Od toga su direktni troškovi 61 milijarde dolara, a indirektni neznatno manje, 56 milijarde dolara. Zna se tko namiruje troškove: kupci i porezni obveznici, građani.

KAO BUMERANG, TROŠKOVI NATRAG - POSLODAVCIMA!

Zanimljiv je rad objavljen u American Journal of Health Behaviour. Po njemu, zdravstveni troškovi poslodavca rastu s porastom tjelesne težine ljudi. Iznijet je primjer za grad Dallas: za osobu normalne težine poslodavac u zdravstvene svrhe troši 115$ godišnje, a za odeblje i 6 puta više (za osobu s prekomjernom težinom 573$, a za pretilu osobu 620$). Ti problemi nose tvrtkama izravni gubitak od 45 milijuna sati rada na godinu, ali i 300 milijuna dana sa osjetno smanjenim radnim aktivnostima zaposlenika.

POČINJE LI UČINKOVITIJA BORBA PROTIV PREVELIKE TEŽINE U LJUDI?

Velika je tema na dnevnom redu - televizijsko i internet oglašavanje te marketinške kampanje. Smatra se da reklame štetno utječu na stav djece o hrani i na njihov odabir hrane. Velika Britanija, Rusija, Francuska, Španjolska i Latvija već su potpuno zabranile reklamiranje „junk" hrane. Čak su se industrija i neke poznate kompanije (s jakim brandovima) složile da djecu treba više štititi pa je podržano skidanje televizijskih reklama s programa u vrijeme kada su djeca najčešće pred televizorom, kao i izbacivanje automata s čokoladicama i gaziranim pićima iz škola i drugih mjestra gdje se mladi okupljaju.

Ostaje otvorenim kada će zdravlje i dobrobit čovječanstva, a posebice djece postati važan dio gospodarske brige. S ciljem da se Europi ne dogodi sve što i drugima, zajednica je postavlila temelje strategije buduće borbe protiv pretilosti i to:

  • Ukoloniti (smanjiti) potporu za masti, ulja i šećer
  • Ograničiti dostupnost „junk" hrane, i to ne samo u školama!
  • Kontrolirati reklamiranje energetski bogate hrane, posebno one u vrijeme dječjih programa
  • Reklamirati voće i povrće.
  • Promovirati tjelesnu aktivnost posebice pješačenje i biciklizam kao alternativu automobilima i javnom prijevozu, što zahtijeva prilagodbu gradskih ulica (Zagreb je u tome dosta napravio).

ŠTO POSLODAVCI MOGU

Poslodavci će morati poduzeti nešto, kao:

  • Poticati djelatnike na aktivno korištenje dnevnog i drugih odmora.
  • Početi provoditi edukaciju o zdravoj prehrani na poslu (dva obroka tijekom radnog dana, dosta vode, voće i zdravi sendviči umjesto čevapa u somunu, pomfrita, sendviča sa masnom šunkom i majonezom...).
  • U svojim restoranima nuditi nutritivno vrijedne obroke.
  • Razvijati kulturu druženja, izleta, team buildinga, tjelovježbe.

Nema više nevinih! Ljudsko pravo na zdravlje je najvrijednije pravo!

Milna Tudor, nutricionistica, autorica knjige Zdravi život u poslovnom svijetu

Članak je objavljen u časopisu Lider.

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing