RSS
Newsletter
Prijavi se!

MENADŽERSKE BOLESTI (2)- ŠEĆERNA BOLEST

Šećerna bolest ili dijabetes je bolest prevelike količine šećera glukoze u krvi ili stanje hiperglikemije. Vrijednost glukoze u krvi mjeri se natašte, te vrijednost veća od 7 mmol/l dobivena u dva različita dana pokazuje da se radi o dijabetesu. Vrijednosti glukoze između 6mmol/l i 7 mmol/l govore da se radi o rizičnoj skupini.
Dijabetes se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, od rane mladosti (nasljedna bolest) pa do starosti (stečena bolest). Ukoliko se na vrijeme ne uoči i ne počme s liječenjem, bolest može dovesti do višestrukih i vrlo opasnih posljedica po zdravlje (sljepoća, gangrena, rane po tijelu...). Ljudi koji su poslom jače opterećeni, menadžeri, razni rukovoditelji, komercijalisti ... žive načinom života koji pogoduje nastajanju bolesti: prehrana je učestalo neredovita i prekalorična, kretanja je malo ili nimalo. Zato šećerana bolest i spada u red - tzv. menadžerskih bolesti.
Liječnici su odredili ova dva tipa dijabetesa:

· Tip 1 nastaje zbog nedostatka inzulina. To je nasljedna bolest kada beta stanice gušterače ne proizvode dovoljno (ili ništa) inzulina, pa su osobe koje boluju od ovog tipa dijabetesa ovisne o inzulinu cijeli život. Javlja se kod djece i mladeži. Kod odraslih se može javiti kod žena u dobi između 30-40. godine zbog nasljeđenog tzv. autoimunog mehanizma. Imunološki sustav osobe ima grešku, što završava napadom na vlastita tkiva i stanice. U ovom slučaju to su beta stanice gušterače koje proizvode inzulin. Simptomi dijabetesa tip 1 su smetnje koje traju neko dulje vrijeme: pojačana žeđ, pojačano mokrenje, pojačana glad, zadah po acetonu, nervoza, neraspoloženje, nesanica i dr.
Kod osoba koje imaju dijabetes tip I postoji opasnost od nastanka hipoglikemije. To je nagli pad razine glukoze u krvi koji nastaje zbog prevelike doze uzetog inzulina, preskakanja obroka, konzumiranja alkohola ili intenzivne tjelesne aktivnosti bez dodatnog obroka, a uz istu dozu inzulina. Hipoglikemična osoba osjeća iznenadnu glad, glavobolju, trese se, znoji, zbunjena je i dezorijentirana, a krajnji stadij je gubitak svijesti i koma.
· Tip 2 je stečeni dijabetesu. Redovito se javlja u odraslih osoba (najčešće nakon 40-te godine života), osoba koje su pretile i još fizički neaktivne. Njihova gušterača proizvodi dovoljno inzulina, ali on ostaje neiskorišten jer mišićne i masne stanice nemaju dovoljno receptora za njegovo prihvaćanje. Takvo se stanje naziva rezistencija ili otpor na inzulin. Osobe s ovim tipom šećerne bolesti nisu ovisne o inzulinu sa strane. U takvom slučaju, kod većine oboljelih dovoljno će biti smanjiti tjelesnu težinu, paziti na prehranu, povećati tjelesnu aktivnost, i takvim „paketom" mjera razina šećera u krvi redovito se snizi na preporučivu razinu. Bolest se time uspješno kontrolira.
Simptomi diabetesa tip 2 su smetnje koje traju neko dulje vrijeme: pojačana žeđ, pojačano mokrenje, smetnje u nogama.

MJERA DOVOĐENJA DIJABETESA POD KONTROLU

PREHRANA KAO PRVA OBAVEZNA MJERA
Kod oba tipa dijabetesa bitna je učestalost unošenja hrane i sastav obroka. Potrebno je 6 obaveznih dnevnih obroka: tri glavna obroka (doručak, ručak i večera) i tri međuobroka (oko 10, 16 i 21 sat). Niti jedan obok ne smije se preskakati. Osobe prekomjerno teške (pretili) trebaju odmah krenuti na redukciju težine i težiti održanju trajne tzv. idealne tjelesne težine. Opće prihvaćeni tip prehrane za dijabetičare je ADA dijeta koju je propisala američka dijabetološka udruga. Prema njoj, namirnice se dijele u šest skupina i to: kruh (i njegove zamjene), meso (i zamjene), mlijeko (i zamjene), povrće, voće, te masnoće (i zamjene). ADA strogo određuje minimalan i maksimalan dnevni unos namirnica iz svake od navedenih šest skupina. Ukoliko se konzumira minimalan broj jedinica seviranja iz svake od navedenih skupina može se unijeti do cca 1600 kcal na dan. Ako se kontrolira maksimalan broj unošenja, dobiva se 2800 kcal na dan. Kroz preporučene jedinice serviranja za pojedine namirnice kontrolira se i unos pojedinih nutrijenata (ugljikohidrata, proteina, masti).

Dnevna mjera kod svake od navedenih skupina (ADA)

Ugljikohidrati trebaju dati 50-60% dnevne energije. Glavni dio trebaju biti škrob i složeni šećeri. Kruh i zamjene (žitarice, grahorice i škrobno povrće) trebaju biti temelj prehrane. Preporuka je 6-11 jedinica serviranja dnevno. Rafinirane namirnice (slatkiši, rafinirani šećer, med...) zbog velikog udjela jednostavnih šećera se smiju vrlo rijetko konzumirati i to u vrlo malim količinama. U skupinu ugljikohidrata spadaju i vlakna (neškrobna) koja su jako bitna u prehrani dijabetičara. Usporavaju probavu i apsorpciju, smanjuju razinu glukoze u krvi nakon obroka, povećavaju osjetljivost prema inzulinu, te smanjuju otpuštanje glukoze iz jetre. Povrće i voće su osim žitarica izvori dijetalnih vlakana. Kod povrća, dnevno se preporuča 3-5 jedinice serviranja, a kod voća 2-4 jedinice serviranja na dan.
„Jedinica serviranja" za skupinu kruh i zamjene može biti:
1 kriška kruha (preporučaju se crni, raženi, graham ili kukuruzni kruh); ½ peciva; 4-6 krekera; ½ šalice kuhanih žitarica ili tjestenine; 1/3 šalice kuhane riže; ½ šalice kuhanog graha, graška, leće, kukuruza; 1 mali krumpir
„Jedinica serviranja" za povrće može biti: ½ šalice kuhanog povrća; 1 šalica svježeg povrća; ½ šalice povrtnog soka.
„Jedinica serviranja" za voće može biti: 1 srednje velik komad voća (jabuka, banana, naranča); 1 šalica jagoda, borovnica, malina; ½ šalice konzerviranog voća; ½ šalice voćnog soka; ¼ šalice sušenog voća

Proteini su gradivni materijal ljudskog tijela. Preporuke su 10-15% kcal dnevno. Jedino u slučaju da bolesnik ima poremećaj u radu s bubrezima mora smanjiti unos bjelančevina. Njima se preporučaju proteini biljnog podrijetla, poput sojinih, proteina mahunarki i žitarica. Glavni izvori proteina su meso, mlijeko i mliječni proizvodi. Dnevno bi trebali dijabetičari konzumirati 2-3 jedinice serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda. Jedinica serviranja je:

· 1 šalica mlijeka ili jogurta
· ½ - ¾ šalice svježeg sira
· 5 šnita sira

Meso i zamjene trebali bi također unositi 2-3 jedinice. Jedinica serviranja može biti:

· 50-80 g mršavog mesa, piletine ili ribe
· 1 jaje
· 113 g tofua

Kako su osobe od dijabetesa sklonije oboljenju od bolesti krvožilnog sustava moraju pripaziti na unos i sastav masti. Masti bi trebale činiti 25% kcal dnevno. Od toga 10% zasićenih (crveno meso najveći je izvor), 10-20% jednostruko nezasićenih (maslinovo, suncokretovo i ulje kukuruznih klica), 10 % višestruko nezasićenih, a kolesterola 200-300 mg (jedno jaje ima oko 200 mg kolesterola)

Alkohol se ne preporučuje dijabetičarima. Može izazvati hipoglikemiju kod tipa 1. Ako se ipak dopusti bolesniku da konzumira alkohol, to smije biti jedno piće dnevno (330 ml piva, 150 ml vina, 30 ml žestokog pića) i obavezno uz obrok.

TJELESNA AKTIVNOST

Tjelesna aktivnost je vrlo bitna u liječenju i stavljanju pod kontrolu oba tipa tjelesne aktivnosti. Ona pomaže da se glukoza uz pomoć inzulina brže iskoristi. Na taj način se smanjuje razina glukoze u krvi i sprečava se hiperglikemija.
Kod dijabetesa tipa I vrlo je važno da se planira tjelesna aktivnost kako bi se spriječila hipoglikemija. Stoga uz uobičajenu dozu inzulina potrebnio je uzeti dodatni ugljikohidratni obrok, ili smanjiti dozu inzulina ukoliko se ne uvede dodatni obrok.
Kod dijabetesa tipa II tjelesna aktivnost nužna je da bi se otpornost stanica na inzulin uklonila, a i važan je dio u procesu mršavljenja jer su osobe koje boluju od ovog tipa dijabetesa najčešće pretile.

dipl. ing. Milna Tudor, nutricionistica

www.manager.hr

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing