RSS
Newsletter
Prijavi se!

OPASNOST DEBLJINE

Debljina ili pretilost ili prekomjerna težina (svejedno koji joj naziv dali) je jedna od najvažnijih bolesti modernog društva zadnjih dvadesetak godina.
Uz sjedilački način života (kompjutori, strojevi, automobili, liftovi... sve nam to pomaže, smanjuje ili zamjenjuje ljudsku fizičku aktivnost) i nezdrave prehrambene navike (reklame nas mame na svakojako hranjenje), lako se danas udebljati. Brzi porast broja pretilih ljudi postaje problem čovječanstva, ali i javnog zdravstva.
Zna se da je vjerojatnost oboljenja od nekih bolesti (opasnih po život) veća kod pretilih ljudi nego kod normalno uhranjenih. Time je i smrtnost pretilih ljudi veća. Predsjednik SAD se prošle godine, ponukan toliko lošim stanjem nacije u pogledu masovne prevelike debljine, obratio svojim sugrađanima apelom da svi zajedno nešto moraju poduzeti u vezi s time. U pogledu smanjenja pušenja Amerika je zadnjih 20 godina postigla izvenredne rezultate (od 1965. do 2000. broj pušača se smanjio sa 42 na 22% stanovništva), dok je prekomjerna debljina u strašnom uzlaznom trendu. Radi se o epidemiji.

UZROCI PREKOMJERNE TEŽINE

Jednostavan je uzrok debljine - veći energetski unos od tjelesne potrošnje. Višak energije se pohranjuje u obliku masti u masnom tkivu. Kao što smo već kazali, direktni uzroci su povećan unos hrane i/ili povećan unos masti i/ili nedovoljna tjelesna aktivnost. No, tu su još i genetski, metabolički, emocionalni i socijalni faktori, koji stvar kod nekih ljudi ozbiljno pospješuju. Na primjer, genetski potencijal koji utječe na tzv. nasljednu gojaznost je jak podjednako kao i potencijal za shizofreniju, bolesti srca i krvožilnog sustava. No, za većinu ljudi genetika nije razlog pretilosti, ali ima veliki utjecaj na odabir i unos hrane (apetit), ali i na mjesta gdje se mast nakuplja. Emocionalno stanje, bilo da smo sretni i euforični ili potišteni i depresivni, može uzrokovati povećani unos hrane, što nas opet dovodi do glavne formule debljanja.

Pretile osobe su one čija težina je za 20% veća od idealne tjelesne mase. Za
utvrđivanje da li je netko pretio ili ne, koristi se poseban pokazatelj kojeg
stručnjaci nazivaju INDEKS TJELESNE MASE (Body mass index - BMI). Računa
se tako da se težina u kilogramima podjeli s kvadratom visine u metrima.

 

BMI = težina (kg)__________
visina na kvadrat (m)


Ako je BMI 20-25 kg/m2 osoba je normalno uhranjena, pa govorimo o idealnoj tjelesnoj masi. Kad je BMI iznad 25 kg/m2 nastupa pretilost ili debljina.

Stupnjevanje pretilosti izgleda ovako:

BMI od 25,1-30 kg/m2 granično debeli,
BMI od 30,1 do 35 kg/m2 gojaznost I. stupnja,
BMI od 35,1 do 40 kg/m2 gojaznost II. stupnja,
BMI od 40,1 kg/m2 na više gojaznost III. stupnja.

RUŽNA STATISTIKA

Pretilost danas dobiva razmjere epidemije. U razvijenim zapadnim zemljama muškaraca je pretilo 22-25%, a žena 25-30% .

- VELIKA BRITANIJA: Istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da je pretilost od 1980. do 1987. godine porasla s 6% na 8% u muškaraca, a s 8% na 12% u žena. U 1995. godini oko 15% muškaraca i 16,5% žena bilo je s BMI višim od 30 kg/m2 (gojaznost I,II,III)
- SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE: U SAD-u je 1991. godine bilo 19,1% muškaraca i 24,7% žena u dobi od 20 do 74 godine s BMI većim od 30 kg/m2. I nažalost, stalno raste. Broj pretilih se kroz zadnjih 20 godina povećao za 33%.
- HRVATSKA: U Hrvatskoj su istraživanja provedena na otocima od 1978. do 1989. godine pokazala da 15,2% muškaraca u dobi od 40-49 godina ima BMI veći od 30 kg/m2, a žena 24,6%.

OZBILJAN UTJECAJ PRETILOSTI NA ZDRAVLJE LJUDI

Veliku većinu nas brine debljina, ali više kao esetetski problem nego zdravstveni. Pretili ljudi su nerijetko diskriminirani i neprihvaćeni od društva. No, pri pomisli na debljinu višeg stupnja veći bi nam problem trebalo biti zdravlje nego izgled.
Ozbiljne su bolesti pratioci prekomjerne tjelesne težine.
1. Kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom najviše pati srce i krvožilni sustav. Može doći do slabljenja srčanog mišića, ateroskleroze, infarkta, povišenog krvnog tlaka, moždane kapi.
2. Šećerna bolest tipa II je druga bolest koja ugrožava pretile ljude. Znanstvenim istraživanjem došlo se do zaključka da je četvrtina slučajeva dijabetesa u odrasloj dobi posljedica povećanje tjelesne težine za 5 kg i više od idealne.
3. Debljina se povezuje i s raznim tipovima raka. Pretile žene češće oboljevaju od raka dojki nakon menopauze, maternice, jajnika i žućnog mjehura, a muškarci od raka prostate i debelog crijeva.
4. Pretile osobe oboljevaju i od bolesti zglobova i žučnih kamenaca.

Prijetnja zdravlju prekomjernom težinom umnaža se, naravno, u kombinaciji s ostalim najčešćim rizičnim činiteljima modernog društva - nekretanjem, pušenjem, stresom. S životnom dobi problemi se povećavaju (ako je sada sve u redu, ne znači da će tako biti i za 3 ili 5 godina).

PRAVILA ZDRAVIJEG NAČINA PREHRANE

Svima nam je jasno da je pretilost redovni rezultat današnjeg načina života, koji je - užurban, nervozan, vremenom za sebe ograničen... Ali to nije izlika. Treba u sebi probuditi volju za poboljšanjem kvalitete života, ne dopustiti si da život uđe u kolotečinu punu nezdravih prehrambenih navika i manjka tjelesne aktivnosti.
Ne dopustite da vaš BMI prekorači 25 kg/m2.
Stoga, pridržavajte se nekih dobrih načina zdrave prehrane:
· Planirajte obroke unaprijed. Pripremite dio hrane navečer za sutra - tako će vjerojatnost da ćete skuhati nešto zdravije biti puno veća nego u slučaju kad se pripremanja obroka prihvatite navrat-nanos, kad se umorni od posla vratite kući.
· Doručkujte (o tome uskoro u novom prilogu)
· Konzumirajte obilje voća i povrća, svježeg i kuhanog
· Birajte proizvode od cjelovitih žitarica
· Upotrebljavajte malo masti
· Pazite što grickate - međuobroci su vrlo bitni. Imajte na umu da su usputni obroci (oni koje pojedete s nogu, na brzinu) većinom vrlo kalorični, a nutritivno siromašni. O tome možete pročitati više u prilogu na ovom webu ........
· Kava? Umjereno! Jedna, maskimalno dvije na dan.
· Fast food, gazirani napitci - rijetko ili nikad!
· U restoranima, pazite kako naručujete! Uvijek imate na izbor „zdraviji"(npr. kuhani slani krumpir) i „manje zdraviji"(pomfrit) prilog. Birajte sebi u korist.


S druge strane, trebali biste podići razinu tjelesnih aktivnosti - vježbati nešto barem tri puta na tjedan (Održavajte ritam - vježbajte u točno određene dane. U kalendaru rezervirajte vrijeme za sport i rekreaciju.)
Slobodno vrijeme: više uložite u odmor, druženje s ljudima - da se napune baterije, da volja i raspoloženje budu na višoj razini (pa će i lakomisleno posizanje za hranom biti rjeđe).

 


dipl. ing. Milna Tudor, nutricionistica

 

www.manager.hr

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing