RSS
Newsletter
Prijavi se!

OSNIVANJE TIMA – UOČI, TIJEKOM I NAKON ODLUKE

Osnivanje tima teče drugačije nego smo navikli kod radne grupe i zahtijeva sustavni pristup od početka do kraja, od namjere, preko odluke pa do prvoga timskog sastanka kojim se završava postupak formiranja tima. Razviti tim posao je, a prva faza u tome presudna je.
Odluka o osnivanju tima donosi se s namjerom, imajući u vidu sve prednosti i uloge tima: izgraditi samomotivirajuću skupinu i dobiti najbolja rješenja nekog zadatka. Za mnoge svakodnevne zadaće, dostatan će biti rad u obliku obične grupe, no, u drugim, nešto zahtjevnijim prilikama (projektima), propust je ne uvesti u funkciju timski način.
Dok se gradi (razvija), grupa imenuje, skupina postoji i virtualno, bez ikakve međusobne komunikacije članstva, temeljem nekih jedinstvenih skupnih obilježja; na primjer, skupina ženskih potrošača, skupina starijeg stanovništva od 60 godina, skupina suvlasnika velike stambene zgrade.

AKTIVNOSTI KOJE SPADAJU U OSNIVANJE TIMA
Osnivanjem i pokretanjem tima, tim se gasi? Daaa?
U nekim slučajevima - da!
Ako osnivanje nije dobro obavljeno, potencijalni tim pada na razinu grupe, što su dvije posve različite ambicije. Tim posjeduje timski duh, a skupina ne. Tim se sav predaje timskoj zadaći, dok u grupi svatko radi svoj posao. U timu se radi na karakteristični „timski način", dok grupa može biti „miljama" od toga daleko. U slučaju pripreme za razvoj tima, treba voditi računa o mnogočemu, kao: načinu i htijenju kojim članstvo prihvaća timske ciljeve, znanjima koja su potrebna ostvarenju zadaće, broju ljudi koji mogu ponijeti timsku zadaću, radnim ulogama, ljudima koji će biti sposobni ostvariti zajedničku zadaću i graditi timski duh. Radi li se tek o pukoj grupi, na sve to ne mora se startati tako ambiciozno..
Termin osnivanje tima objedinjuje poslove uoči, tijekom i neposredno nakon odluke o osnivanju, a to su:

· Stručna priprema za osnivanje tima

· Formalna odluka o utemeljenju tima

· Pokretanje novoosnovanog tima (uključivo, prvi sastanak)

Čemu se rukovodstvo mora posvetiti tijekom osnivanja tima? Mnogo toga je na dnevnom redu.

Ambiciozna timska zadaća na početku je svake timske priče. Tim se stvara iz nekih važnih razloga koji svoje rješenje i konačni odraz dobivaju kroz izjavu o cilju. Cilj je prvi okidač i za pokretanje timskog duha. Bez cilja nema ni tima! Tim počinje živjeti iskrenim prihvaćenjem zajedničke zadaće. Rekli samo u drugim točkama ove knjige kako se cilj postavlja i predstavlja; on mora biti jasan, konkretan, izazovan, dostižan, općeprihvaćen. Mora imati rok, kriterije i mjerila za ocjenu napretka. S pobjedničkim ciljem, lako se postaje pobjednik, a svaki novi uspjeh novi je detonator još boljem radu.
Izjava o timskom načinu rada upućuje na ono najvažnije što tim razlikuje od grupe. Tim radi drugačije: u njemu vlada timski duh, zajedništvo, interakcija u radu, nadopuna ljudi, uloga i znanja, demokratičnost i etičnost, visoka predanost i dr. Neke od tih značajki tim prakticira već od prvog sastanka, a nekima za stasanje treba naprosto vrijeme. Timski duh pojavljuje se tek kroz mjesec, dva dana. Izjavu o potrebi timskog načina rada predstavlja voditelj na prvom radnom sastanku.
Voditelj je možda najvažnije od svih važnih pitanja funkcioniranja tima. Najčešće ga postavlja utemeljitelj, ali ga nekad među sobom bira i samo članstvo (u određenim situacijama, uz neke uvjete). Timski voditelj izvršava dvije uloge, a ne jednu, kao u slučaju grupe: voditelj osigurava izvršenje posla, ali i vodi ljude! Posao se dobro obavi, kad su ljudi dobro vođeni. Voditelj nastoji da se timski duh duboko proširi među članovima skupine. Stil rukovođenja kojim svaki voditelj vodi tim može biti samo demokratski jer svaki drugi stil znači izravnu suspenziju uvjeta za razvoj tima (primjerice: autoritarni, liberalni).

Okvir.....
SADRŽAJ ODLUKE O UTEMELJENJU TIMA

· Timska zadaća - cilj

· Voditelj tima

· Broj članova tima

· Ljudski sastav

· Krajnji/ etapni rokovi

· Proračun i slično, kao okvir za rad

· Izjava o timskom načinu rada (nije obvezno)

· Raspodjela radnih uloga u timu i (nije obvezno)

........

Popis stručnih znanja. Stručna znanja koja su potrebna timu proizlaze iz timske zadaće, njezine složenosti i prirode. Primjerice, kad bi zadaća tima bila osmisliti promotivne aktivnosti i materijale za neki složeniji tehnički proizvod, potrebna su znanja o - projektiranju proizvoda, grafičkom dizajnu i marketingu. Zadatak u ovoj fazi pripreme je sačiniti popis potrebnih znanja, ne općenitih, već posve konkretnih (poput, znanja o marketinškim strategijama, oblikovanju reklama, ekonomskoj analizi, financiranju, zakonodavstvu, izravnoj prodaji, tehnologiji proizvodnje...)
Brojnost tima važna je polazna značajka, a ne samo formalno pitanje. Ukoliko članovima tima nedostaje ideja i energije, ne uspijevaju stručno ovladati problemom ili poslovnom situacijom ili se osjećaju preopterećenima - tim je možda premalen. Osjećaju li se članovi izgubljenima u masi, imaju li otežanu komunikaciju, stvaraju li spontano manje podgrupe među sobom, a i onda kad voditelj ne uspijeva kontrolirati ljude i procese - tim je možda prevelik. Što je veći tim, to je veći značaj voditelja kao „komunikacijskog redara". Neiskusni pojedinci ne moraju uspijeti kao voditelji, usprkos svojoj volji i stručnosti.
Najbolje i najbrže rezultate postiže tim od pet ljudi, a dobar može biti i onaj od tri pa do deset članova, a nekad i do dvadeset (u kojem slučaju se primjenjuju posebne tehnike rada: podtimovi, stručni nositelji tema...). Koliki će neki tim biti, ovisi o više činitelja, poput: značajke timskog cilja, stručna znanja potrebna izvršenju zadaće, kadrovska baza, rokovi i drugo.
Radne/ stručne uloge u timu - ili klasičnim rječnikom „popis radnih mjesta". Ukupnu timsku zadaću trebalo bi raspodjeliti, pogotovu kod velikih i trajnijih projekata, na niz poslova (radnih mjesta) koje će ljudi zaposjedati temeljem svojih kompetencija (znanje, vještine, iskutsvo, profil ličnosti). Raščlamba i strukturiranje radnih uloga odgovoran je posao koji predstoji fazi raspoređivanja članova tima.
Posebne timske uloge po M. Belbinu. Radi najuspješnijeg obavljanja timske zadaće, ali i skladnog života tima, u idealnom timu funkcionira ravnoteža posebnih timskih uloga (po Belbinu) kojih je ukupno osam. Prve četiri odnose se na nositelje ideja i inicijatore procesa i akcija, pa postoje: poticatelj na rad („direktivni vođa"), graditelj grupe („demokratski vođa"), kreativac („klikeraš") i istraživač („nositelj kontakata prema okruženju"). Druge četiri odnose se na provoditelje rada i održavatelje odnosa pa se tu moraju naći zastupljene uloge: ocjenjitelj (onaj koji osmatra i prosuđuje vrijednost rješenja, budući tijek procesa), organizator (koji osmišljava i priprema posao), dovršitelj (koji izvršava). Uzmanjka li timu neke uloge, to vodi neravnoteži, nemogućnosti izvršenja zadatka, a nekad i slabljenju tima. Na primjer: nema li u timu dovoljno kreativnih snaga, manjkat će mu ideja. Ili, uzmanjka li timu dovoljno funkcije dovršitelja, tko će realizirati posao i pretvoriti ideje u život (proizvodnju, prodaju, nabavu...). Nađu li se u timu sami kreativci, opet zlo. (Poznata je tvrdnja stručnjaka da tim sastavljen samo od genija poput N. Tesle, R. Boškovića, L. Da Vincija i drugih sličnih, ne bi mogao funkcionirati). Koliko će u nacrtu biti zastupljena koja od uloga, ovisi prvenstveno o zadaći i prirodi posla (primjerice, reklamni tim treba veću zastupljenost klikeraša, a građevinski - poticatelja na rad, organizatora i dovršitelja).
Nitko od ljudi nije sposoban izvršavati sve uloge. Svaki pojedinac jače naginje nekim ulogama, a u drugima je slab. Tek članovi tima svi zajedno mogu osigurati funkcioniranje idealnog Belbinova tima u kojem će biti dovoljno svake uloge (po mjeri cilja i zadaće). Više o Belbinovim ulogama u knjizi: Menadžer i pobjednički tim, Goran Tudor i Velimir Srića.
Heterogenost tima (dobrodošle timske razlike). Timskom načinu rada potrebne su mnoge različitosti koje se sinergijski umrežuju i usmjeravaju u korist dvaju temeljnih timskih svrha: timske zadaće i timskog duha. Tim je dobar kad je heterogen, što se postiže već osnivanjem, ali i napretkom kroz zajednički rad. Različiti u timu su: ljudi po svojim osobinama, dubini i širini znanja, stručne uloge, posebne Belbinove uloge, iskustva i dob, mišljenja i prijedlozi. Što više različitosti, to je veća potencijalna snaga tima koja se, na žalost, ne dospije uvijek i ostvariti. Bez različitosti i tolerancije nema uspješnog tima.

BIRANJE TIMSKOG SASTAVA
Postoji mnoštvo riječi kojima opisujemo neku osobu, njezine sposobnosti, osobine i životnu situaciju. Neke od njih timskom načinu rada su poželjne, a neke ne. U svakom slučaju, tim crpi svoju snagu iz ponajboljih osobina i sposobnosti svojih ljudi, a slabosti blokira i razvojem nastoji neutralizirati. Tim je sredina koja uvažava cjelovitost situacija i nastoji osigurati uvjete za zadovoljenje svih potreba u članova (stručni i osobni razvoj, financijska situacija, obiteljski problemi...). Samo u tom slučaju, motivacija među članstvom biti će najveća.
Imenovanje pojedinaca u tim provodi se temeljem njihove spremnosti i mogućnosti da timu pridonesu:

· odgovarajućim stručnim znanjem koje pokriva potrebe posla (vidi gore: popis timskih znanja)

· preuzimanjem određene stručne ili radne uloge,

· zastupanjem određene Belbinove uloge,

· iskrenim predavanjem timskom cilju,

· dobrim prihvaćanjem svih značajki posla (pritisak roka, terenski rad, „danonoćni" rad, na primjer),

· izgradnji timskog duha, dobrim uklapanjem u zajednicu.

Jednom rječju, kandidati za članstvo u timu prepoznaju se prema doprinosu kojeg timu obećavaju.

G.T.

Aforizam posvećen voditelju:
Prvorazredni voditelji biraju prvorazredne suradnike. Drugorazredni biraju trećerazredne.

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing