RSS
Newsletter
Prijavi se!

POKRET SLOW FOOD ŠIROM SVIJETA

Baš kad se trebao otvoriti još jedan restoran brze hrane - od McDonald'sa, naravno - 1986.g., i to u u staroj jezgri Rima, rodio se svjetski pokret „spore hrane" (slow food).
No, „pobuna" koju je poveo Italijan Carlo Petrini, bila je i puno šira i dublja od pitanja jednog restorana i ticala se spašavanja tradicionalne kulinarske kulture i zdravog života uopće. Petnaest godina kasnije, 2001.g., časopis The New York Times proglasio je pokret jednim od „80 najšokantnijih ideja koje su potresle svijet".
Korijeni užurbanosti za stolom sežu još u doba Industrijske revolucije u 19. stoljeću, a smatra se da je ona danas na vrhuncu. Rijetko se objeduje s članovima obitelji, a obično je to u prolazu, s nogu, pred televizorom, tijekom surfanja internetom ili čitanja novina. Uzimanje hrane je usputna aktivnost, uz neku „važniju". Da se smanji uzaludno trošenje vremena, otvaraju se „fast foodovi", razvijaju mikrovalne pečnice i u trgovini nude polugotova jela. „Operacija" uzimanja hrane je gotova u tili čas - objed u restoranu „brze hrane" traje prosječno 11 minuta. Već su i neke primitivne zajednice rekle svoje o tome: pleme Kwakuitl iz Britanske Kolumbije smatra da će brzo jedenje dovesti do „uništenja" svijeta prije nego što to može učiniti povećana ratna opasnost. A još prije 200 godina, francuski gastronom Anthelme Brillat-Savarin izjavio je da „sudbina nacija ovisi i o načinu na koji se hranimo". Čovjek je izgleda govorio proročanski baš o nama danas: naša je prehrana nutritivno nekvalitetna, prekalorična... i posljedice se vide: čovjek je ugrozio sebe, svijetom je krenula epidemija prekomjerne težine (u SAD je debela svaka treća osoba), masovno se oboljeva od probavnih bolesti i sl.
Pokret slow food broji možda 90.000 -100.000 formalnih članova u više od 50 zemalja svijeta; oni organiziraju večere, radionice, posjete školama, sajmove i dr., kojim putem promoviraju pozitivne strane sporog načina prehrane. Pokret štiti tehnologije proizvodnje uzgoja i prerade hrane nasljeđene iz tradicije (kojima prijeti nestanak!), poljoprivrednu bioraznolikost, domaće i divlje životinjske i biljne vrste. Zbog promicanja ljubavi prema malom, neužurbanom i lokalnom postao je veliki neprijatelj globalnog kapitalizma.
Ako ste i samo „simpatizer" pokreta, kažite STOP hamburgerima, pomfritu, konzervama, jelima „u najlonu" i pokušajte više oponašati naše bake koje su jele sve domaće, raznovrsno, polako, kako je i „red".
Tako da znate, lijepi veliki puž je simbol pokreta.

Milna Tudor, dipl. ing.

Sva autorska prava zadržana.
P.S.: zapaženi prilog u godišnjem priručniku-planeru UČINKOVITI MENADŽER 2009. (izlazi iz tiska 5.11.2008.)

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing