PREHRAMBENE NAVIKE U UREDU

Ako vaši uredski obroci većinom sadrže namirnice bogate mastima (standardno nafilani sendvič, hamburger, lisnata tijesta, npr. fornetti, salame, npr. čajna, masni sirevi, majoneza, čevapi) ili šećerom (gazirani sokovi, razni slatkiši i čokolade, fornetti punjeni filama), razmislite koliko lošeg činite svom organizmu! Na što to mislimo? Unosite previše kalorija, debljate se, otežavate proces probave, oprećujete probavne organe i jetru, posljedično slabite i imunološki sustav, nedovoljno kvalitetno „hranite" misaone procese, podižete razinu masnoća u krvi, na dulji rok ugrožavate srce ... S druge strane, takvom prehranom vaše tijelo neće dobiti mnogo toga što mu je presudno potrebno.

Za uspješno razmišljanje, održavanje koncentracije i općenito učinkoviti rad mozga, kao i za dobro raspoloženje na poslu, osim razine glukoze u krvi, važni su vam vitamini B skupine. Stoga si osigurajte da jedete dovoljno zelenog lisnatog povrća, proizvoda od cjelovitih žitarica i ribe. Time se postiže odgovarajuće razina „mentalne energije".

Postupno probajte unijeti neke promjene u svoje prehrambene navike u
uredu i to:

· Zamijenite bijeli kruh onim s cjelovitim žitaricama. Danas stvarno postoji velik izbor „peciva s sjemenkama" za svačije
nepce i slabo ikome vrijedi isprika „meni to nije fino". Na taj način unijet ćete puno više vitamina B skupine, dijetalnih vlakana, kalcija, magnezija, željeza i kalija.
· Zatim - izbacite pršut, čajnu salamu, buđolu; prepuni su masti i soli. Teško možete i zamisliti koliko olakšavate posao svojoj jetri izaberete li za gablec „samo" sendvič s prešanom šunkom, piletinom, puretinom ili tunom.
· Vodite računa o povrću. Dodatkom zelene salate, paradajza, paprike osiguravate potrebne visokovrijedne vitamine poput folne kiseline, likopena, vitamina C, bitnih u borbi protiv stresa.

· Gazirana pića i razni sokovi neka se rijetko nađu u vašem
meniju. Kada posegnete za limenkom nekog kola napitka od
3 dcl, to je jednako kao da ste konobaru upravo kazali:
„ Dobar dan, naručio bih 8 žlica šećera s dodatkom 46 mg kofeina. Na vrh mi stavite malo umjetnih boja i aroma". Prava poslastica, zar ne? Umjesto toga, bolji će vam izbor biti - obična voda (ljudsko tijelo se ipak sastoji od 60% vode), jogurt (bogat proteinima i Ca), čaj (voćni i zeleni; zbog visokog udjela teobromina izbjegavajte crni čaj), prirodni sokovi bez dodatka šećera.

· U stresnim razdobljima, sve napitke s kofeinom (kava, cola...) zamjenite voćnim i povrtnim sokovima. Osjećat ćete se svježije, a osigurat ćete i toliko važne - vitamin C i magnezij, esencijalne nutrijente za trenutke stresa. Antistresna prehrana važan je dio ukupne borbe protiv posljedica stresa - o tome više na drugom mjestu.

 

Svakako izbjegnite lisnata tijesta. Pri proizvodnji popularnih proizvoda od lisnatog tijesta, poput - fornetta, brioša, kroasana, savijače... omjer upotrebljenih masti i brašna je 3:1. Triput više ulja, masti, margarina od brašna! To je prava energetska bomba. A kad se tome doda i punjenje (fila), sa puno šećera, marmelade, oraha, čokolade - tek je to „bomba nad bombama"

· „Obični hrvatski sendvič" od sira i/ili prešane šunke, s listom 

povrća (salata, ralčica, krastavac) puno je bolja varijanta 

od spomenutog lisnatog tijesta, čevapa u masnom somunu, Mc-hamburgera i sličnog. Zaboravite majonezu.

· „Brza jela" pržena u ulju višesturko su opasna. Kancerogena su, superkalorična, a „jadne" nutritivne vrijednosti. Ako si želite dobro, kad god možete izbjegnite pomfrit, čevape sa štanda ili kioska i sve drugo što na to liči. Kao i kod lisnatih tijesta, sve što s njima dobijete je (samo) obilje ugljikohidrata i masti.
· Ne dopustite si naviku „nečeg slatkog nakon". Uz ogromne količine šećera, tu su i masti i razni aditivi. Evo primjera: kada pojedete čokoladicu „Snickers" bogatiji ste za 280 kcal. U njoj ima 22% masnoća, 12 % ugljikohidrata, 0% vitamina C i A, 6% soli i 2 % kolesterola od preporučenih dnevnih količina. A pojeli ste samo jednu čokoladicu! Stoga jedite voće ili orašaste plodove u zamjenu za konditorske proizvode.

· Kad vas uhvati glad i želja da nešto „klopnnete", ne posižite odmah za čokoladom, sladoledom, prženim kikirikijem. Stanite, promislite!
· U uredu konzumirajte namirnice koje imaju nutritivnu vrijednost. Na vašem stolu uvijek možete imati nešto voća ili paketić integralnih ili rižinih keksa. Dobro dođu i orašasti plodovi, nekoliko komada lješnjaka, badema, oraha ... Ali oni ne smiju biti ušećereni, zasoljeni ili na ulju prženi.
· Tijekom radnog dana pojedite najmanje dvije-tri voćke.
· Ako dnevno odlazite u lokalni restoran, pekarnicu ili dućan, odite tamo radije nešto ranije nego kasnije da biste izbjegli siromašnu ponudu (u 14 sati sve dobro je iz radnje već odneseno, zar ne?).
· Ako negdje usput morate zaći u neku pekarnicu, jer ste u hodu ogladnili, kupite neki jednostavni proizvod - slanac, perec ili integralno pecivo.
· Kad ste na poslu, ne jedite svaki dan isti sadržaj. Nekoliko dana za redom isti zajutrak, užina i ručak, vode siromašnoj prehrani. Jedite raznoliko!

Dobrom „uredskom prehranom" dobivate mnogo. Nutritivna vrijednost pojedenog je puno veća (ima svega - vitamina, minerala, proteina, masti, ugljikohidrata). Osjećaj sitosti je veći, produktivnost vam raste, raspoloženje će biti bolje.
Dobar tek!

dipl. ing. Milna Tudor, nutricionistica

Članak je izašao u Poslovnom magazinu mjesečnika Računovodstvo, revizija i financije, u broju od lipnja 2006.

www.manager.hr