RSS
Newsletter
Prijavi se!

PROJEKTNI MENEDŽMENT STIGAO DO HRVATA (Goran Tudor)

U proljeće 2005 godine dvojica mlađih hrvatskih autora, mr.sc. Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Stipe Baljkas, privatni poduzetnik u javnost su pustili značajnu knjigu - Projektni menadžment (nakladnik: Sinergija). Prvenstveno namijenjena studentima fakulteta i poslijediplomskih studija, bit će zanimljiva i veoma tražena i među stručnjacima i menadžerima iz prakse. Jer današnji svijet je postao svijet projekata.
I to brzih projekata. U dobu globalizacije i bitne prevage ponude nad potražnjom, tvrtke, institucije - i svi mi - gurnuti smo stalno poduzimati krupne akcije - projekte koje znače i unose promjene u postojeće. Kako je rastao značaj promjena i vještine upravljanja njima, tako je rastao i značaj projekata. Ali dok ciljevi naviješćuju promjene, projekti ih ostvaruju. I jedni i drugi sudjeluju u oblikovanju piramide budućeg djelovanja organizacije; na vrhu je misija tvrtke (njezina trajna svrha u društvu), misija tvrtke se ostvaruje pomoću značajnih ciljeva, značajni ciljevi se pretvaraju u strategiju i potom planove, planovi se ostvaruju projektima ili redovnim tokom poslovanja. Uz ovo, podsjetimo se, zrela tvrtka „smije„ u narednih godinu, dvije zadati si tek nekoliko važnih - zaokretnih - ciljeva. Običnih, funkcijskih ciljeva neka bude do desetak. Više od toga dovodi do zamagljivanja, rasipanja udarnih snaga, sukoba ciljeva i nadležnosti. Zaokretne ciljeve, one koji drastično nadopunjuju ili mijenjaju smjer poslovanja, nazivamo radikalnim. Dakle, tvrtka koja ima radikalne ciljeve ima izgledniju budućnost od druge; naprosto zato jer se mijenja. Mudrost kaže: „ Dok napredujem, postojim" i „Ako smo isti kao i lani, nazadujemo". O strategijama i napose načinima da se one uspješno provedu u život govori odlična knjiga „Strateg", američkog autora i kozultanta Steva Smitha, izdana kod nas 2003. godine. A u pripremi je i značajna knjiga Zvonimira Pavleka o istoj temi - Strateški menadžment u praksi (radni naslov) koji u rujnu na tržište pušta MEP Centar menadžerske knjige Zagreb.
Kao disciplina, projektni menadžment je dobio krila od 1990. godine, što ne treba čuditi - negdje u to doba počinje sveopći pokret globalizacije i najžešćeg, totalnog rata za mjesto na svjetskom tržištu. Od tada do danas, radikalni ciljevi i projekti u svakoj međunarodnoj korporaciji postali su svakodnevna tema. Hewlet Packard je krenuo u potpuno ubrzanje i skraćenje rokova svega i svačega. Njegov menadžment je uveo krilaticu „naša proizvodnja - kao trgovina banamama". Od branja do prodaje banana bilo gdje u svijetu smije proteći tek malo vremena - jer nakon toga se banane kvare. Od ideje o novom proizvodu do njegovoga nastupa i završetka na tržištu smije proteći tek pola do godine dana, drže u HP. Dell je skratio proizvodnju osobnog računala na tri dana - od narudžbe kupca do isporuke na vrata. Time i širenjem po svijetu (Kina) osvojio je u 2004 skoro 20% svjetskog tržišta osobnih računala. S druge strane, Kodak je toliko zakasnio u digitalizaciji svojih slavnih fotoaparata, za Sonyijem, Olympusom i Fujijem, da mu sada predstoji - totalni preokret kroz 3-4 godine ili ga nema. Dakle, projekti su postali sve; ima li značajnih projekata ima promjena - pa će biti i budućnosti.. Oni mijenjaju tvrtke izvana i iznutra. Željene ciljeve organizacija će bitno lakše i brže ostvariti putem projektno umjesto funkcijski ili klasično zasnovane organizacije.
Skupina osnovnih ciljeva kod projektnog menadžmenta obuhvaća sljedeće:
- Smanjiti nesigurnost i rizike kod kretanja u novosti
- Povećati vjerojatnost postizanja željenih rezultata
- Poštivati vremenske i troškovne okvire koji su postavljeni kod planiranja projekta.
Po definiciji, projektni se menadžment može definirati kao sustavni pristup efikasnom menadžmentu putem optimalizacije veza, informacija, oduka, dokumenatacije i aktivnosti - u svim fazama projektnog ciklusa. Vremenska razrada projekta na faze omogućuje lakše upravljanje njime pa postoje tri faze projekta - faza pripreme, faza provedbe, faza završavanja. Svaka od njih ima svoje podfaze, aktivnosti, standarde, alate (tehnike). Takva podjela naslanja se na opću logiku upravljačkog ciklusa koji sadržava četiri osnovne procesne funkcije: planiranje, organizaciju (pripremu), provođenje (u koje spada rad timova, motivacija, vođenje ljudi, kooordinacija...) te praćenje i kontrolu (s evaluacijom ostvarenih rezultata, korekcijom akcije kad to situacija zahtjeva, a rjeđe i korekcijom samog cilja te, na kraju, učenjem na doživljenom iskustvu). Praktičnija definicaja PM kaže da je to - znanje, vještine, alati i tehnike koje se koriste kako bi se postigli projektni ciljevi koje su si zadali „investitori" (interesna skupina).
Treba reći da se projekti uvijek događaju kao nešto novo. Sve radnje na projektu u pravilu bi trebale biti iznimke od dotad viđenog i rađenog, jer se one nikad dotad u organizaciji nisu događale. Zato neki smatraju da se projektni menadžment treba tretirati i kao upravljanje iznimakama.
Projekti postoje oduvijek. Projektom se smatra i povijesna seoba Izralaca iz Egipta koju je 1200. godina prije Krista vodio Mojsije s ciljem oslobađanja od jarma egipatskih faraona. Kaže se da je i Bog bio projektni menadžer kad je za svega šest dana stvorio naš svijet. Možda si je pritom zadao nerealno kratak rok pa je ispalo: Prekratak rok - slab rezultat! Prvim velikim modernim projektom stručnjaci smatraju projekt „Manhattan" (atomska bomba). Nakon II. Svjetskog rata pravi je projekt bio izviđački avion U2, pa svemirski projekt Apollo. Uz te „visoke" projekte, najmasovnija primjena projektne organizacije kasnije se preselila na područje građevinarstva. Zadnjih dvadesetak godina projekti su u svijetu učinili čuda. Sve promjene - masovno širenje osobnih računala, mobilna telefonija, globalizacija poslovanja, enormno sniženje troškova i maloprodajnih cijena... odvilo se kroz projekte koje je netko znalački vodio. Tvrtke koje su otpale, nisu uspjele - jer nisu imale projekata. Projektna organizacija se pokazala veoma korisnom. „Ni jedna organizacija koja je primijenila projektni menadžment nikad nije od njega kasnije odustala", rekli su značajni autori te teme D. Cleland i L. Ireland.
Veliki podstrek razvoju projektnog menadžmenta svijetu donosi osnivanje udruga profesionalaca - projektnih menadžera. Tako je 1969. godine u Atlanti (SAD) osnovana udruga PM Institute koja je 2003. okupljala 120.000 članova s „majstorskim certifikatom". Paraleno, u Beču je osnovana i europska IPMA - ima 33 nacionalna člana s 20.000 članova. Projektni menadžeri se obično regrutiraju na velikim, internacionalnim projektima.
Spontana upotreba projekata traje od početka civilizacije, no danas je njihova primjena na vrhuncu; okruženje je promjenjivo, promjene su kontinuirane, promjene treba izvesti tako brzo. Danas je znanje o projektnom menadžmentu nužan dio CV, drže autori naše knjige.
Hrvatska poduzeća koja se žele takmičiti na regionalnim ili europskom tržištu, bilo kod kuće, moraju ovladati ovim znanjima - jer protiv sebe imaju „igrače" koji su gotovo sigurno članovi MPI, IPMA ili neke stručne druge organizacije. Bez dovoljno znanja nemamo ni dovoljno šansi da spomenute ciljeve projektnog menadžmenta ostvarujemo u praksi. A ti su: u vrlo kratkom roku, bez rizika, kvalitetno, u okviru proračuna , ostvarivati promjene. Navijamo za naše u toj teškoj borbi.
Goran Tudor

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing