RSS
Newsletter
Prijavi se!

NEŠTO JAKO DOBRO, BAŠ ZA DUŠU! SOKRAT JE JEDAN OD NAJČASNIJIH LJUDI U POVIJESTI

Grčki filozof Sokrat stoji pred tezgom na atenskoj tržnici i „divi“ se ponuđenom obilju: „Koliko ovdje ima stvari koje mi nisu potrebne! Tako sam sretan.“ Drugom prilikom u jednoj uskoj gradskoj uličici zapriječio je prolaz nekom čovjeku, zbunivši ga pitanjem: „Gdje se mogu nabaviti namirnice potrebne za život?“ Čovjek mu spremno pokaza put ka gradskom trgu. Sokrat nastavi u svom poznatom stilu: „A možeš li mi reći gdje možeš naučiti voditi častan i vrijedan život? Koliko ti to treba za pravi život?“ Čovjek nemoćno stajaše, zbunjen, ne znajući ništa o tome. (I obično malo tko to zna.)

Tako i slično Sokrat je stalno „nervirao“ svoje sugrađane Atenjane, a želio ih je zapravo potaknuti da misle. Svoju je filozofsku djelatnost provodio putem svakodnevnih dijaloga na ulicama i trgovima Atene, čemu je pogodovao i tadašnji procvat atenske demokracije. Oko njega se širila i okupljala intelektualna elita atenske mladeži, on ubrzo posta ideologom i "duhovne aristokracije", što se nije sviđalo vladajućima u državi. Na koncu, kad je opasna netrpeljivost prema njemu toliko porasla, trojica imućnih građana optužiše ga pred sudom optužbom da „ne poštuje božanstva i kvari mladež“. Vijeće „pet stotina atenskih građana“ tijesnom ga većinom osudilo na smrt, no izvršenje kazne odgođeno je na mjesec dana jer je u grad upravo stigao veliki cirkus i bilo je vrijeme zabave. I konačno, Sokrat umire 399. g. pr. Kr., ispivši sam čašu otrova. Nije tražio pomilovanje mogućim apelom na svoju dob od 70 godina, ili na suprugu i troje djece koji ostaju za njim sami. Nije pristao pobjeći iz zatvora na nagovor prijatelja, nije tražio ni otkup od smrti uz pomoć novca. Jer sve bi to značilo izbjegavanje „zakonite volje naroda“, makar ona bila i ne mudra i nepravedna. Vjerovao je tijekom suđenja i uoči smrti kako će proraditi savjest Atenjana. Nije pristajao odreći se svog učenja.

"Upoznaj sebe" najveća je Sokratova poruka. A onom znamenitom "Znam da ništa ne znam", Sokrat nas i danas upozorava kako se mnoga znanja temelje na lažnim istinama i nepreispitanim opažanjima. Samo um (logika) dovodi  ljude do pravog znanja o stvarima i sebi. Najvažnija snaga čovjeka je spoznaja: spoznaja dobra da bismo uvijek postupali dobro i spoznaja zla da bi se zla klonili.

Sokrata se smatra moralnom vertikalom, jednim od najčasnijih i najumnijih ljudi u čitavoj povijesti. A eto, presudila mu je „gomila“, ista ona za čiju se dobrobit tolikom mudrošću i principima do kraja hrabro borio. „Sokratova smrt“ je velika moralna drama čovjeka i čovječanstva.

 

G.T.

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Za Vaš godišnji odmor

Izrada web stranica WEB marketing