TZV. STIMULANSI I MENTALNE SPOSOBNOSTI (ili " Zašto se ne napijati kavom u uredu?")

Koliko puta dnevno u uredu posegnete za „sitnim guštom" u obliku dragocjenog stimulansa - poput kave, crnog čaja, čokolade, coca-cole i energetskih napitaka te šećera u bilo kojem obliku (bilo dodanog ili skrivenog). Ima li u tome za ljude nekih preporučivih granica? Ovdje ćemo nešto kazati o zahtjevima koje pred ispijanje kava ili grickanje čokoladica postavlja mentalno zdravlje. Dakle po ovom kriteriju stanje je sljedeće:

· Idealno bi bilo konzumirati do pet jedinica serviranja / stimulansa na tjedan (!).

· Ako ste u grupi koja konzumira 10 jedinica serviranja / stimulansa tjedno to može početi loše utjecati na vaše mentalne sposobnosti.

· Ako pripadate onima koji konzumiraju 30 i više stimulansa tjedno, to će ostaviti sigurnih posljedica na vaše zdravlje o čemu rječitije govore i rezultati donjih istraživanja.

U idealnom, poželjnom slučaju kojeg smo ovdje prvog naveli, pet jedinica serviranja, odnosno pet stimulansa tjedno, znači - svakog dana po jedna šalica kave ili dvije šalice voćnog čaja ili jedna limenka coca-cole ili čokolada od 50 grama ili jedna žličica rafiniranog šećera...
(Samo toliko? A u uredu se mučimo od 9 do 17,00 (minimum). Kakav užas!).
Stručnjaci upozoravaju da nam svaka dodatna popijena kavica i slično, preko onih pet na tjedan, donosi smanjenje mentalnih sposobnosti. Naredna dva istraživanja to potvrđuju.

Utjecaj napitaka s kofeinom, teabrominom i sl.
Istraživanje objavljeno u American Journal of Psychiatry obuhvatilo je 1500 studenata. Ovisno o količini spomenutih konzumiranih napitaka (kava, coca cola, crni čaj, energetski napitci), ispitanici su svrstani u četiri grupe:

1. oni koji uopće ne upotrebljavaju navedene napitke,
2. slabi konzumenti (1 šalica kave ili ekvivalenta dnevno),
3. umjereni konzumenti (1-5) i
4. jaki konzumenti ( 5 i više).

Umjereni i jaki konzumenti pokazali su veću razinu anksioznosti i depresije nego oni koji uopće ne konzumiraju kavu. Jaki konzumenti su osjetili negativne posljedice po zdravlje, pogotovu u situaciji duljeg radnog stresa, kao i slabije rezultate na kraju godine.
Nekad se mislilo da kava poboljšava koncentraciju. No, sada istraživanja pokazuju da broj zapamćenih riječi opada kako se unos kofeina povećava.

Utjecaj stimulansa s rafiniranim šećerima
Ovdje mislimo na razne čokoladice, bombončiće, sokove i gazirana pića i sl. Istraživanje na Massachusetts Institute of Technology pokazalo je da grupa ispitanika koja unosi znatno više namirnica s rafiniranim šećerom iskazuje niži koeficijent inteligencije IQ. Razlika u IQ između slabih i jakih konzumenata je bila čak 25 bodova!!! (to nije malo, ima li se u vidu prosječni koeficijent inteligencije koji se kreće između 80 i 120). Osim toga, oni koji jedu puno rafiniranog šećera pokazali su i povećenu agresivnost, anksioznost, depresiju, hiperaktivnost i manjak koncentracije.

Stimulativnih namirnica ne mislimo se odreći. Djeluju na nas na mnoge pozitivne, ali i negativne načine. U pozitivne kojih se radije sjetimo spadaju: trenutačno bolje raspoloženje, nova energija i polet, uživanje u „malom ritualu". No i negativnih efekata je dosta i čine ih: stvaranje navika i ovisnosti, posljedice po krvožilni i probavni sustav, poticanje na debljanje, umanjenje mentalnih sposobnosti, itd.
Ovdje smo nešto više govorili o utjecaju stimulansa na našu pamet, učinkovitost i kreativnost na poslu. Budimo pametni. Najbolje je - imati mjeru.

dipl. ing. Milna Tudor, nutricionistica

www.manager.hr