RSS
Newsletter
Prijavi se!

ZDRAVI ŽIVOT U POSLOVNOM SVIJETU: Birajte namirnice prema nutritivnoj gustoći (primijenite i u uredu!)

ZDRAVI ŽIVOT U POSLOVNOM SVIJETU: Birajte namirnice prema nutritivnoj gustoći (primijenite i u uredu!)

Kako birate što ćete pojesti? Da li vam je važan okus, tekstura, prikladnost? A što je s nutritivnom vrijednošću? Nažalost, često se hrana bira prema trenutnom zadovoljstvu, neovisno o njezinoj nutritivnoj vrijednosti, ne misleći što se čini dugoročno za svoje zdravlje takvim odabirom.

Možemo reći da često odabiri završavaju na namirnicama koje su samo izvrsnog okusa, ali ne donose puno dobroga našem organizmu. Prisjetite se, kada vas uhvati jaka glad na poslu što radje birate: jogurt, jabuku, krafnu ili fornette?

Danas se puno raspravlja o uzrocima nepravilnih/štetnih po zdravlje prehrambenih navika koje se povezuju s ubrzanim svjetskim trendom porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i oboljelih od kroničnih bolesti. Prehrana bogata namirnicama koje obiluju rafiniranim šećerima i mastima osim problema s tjelesnom težinom dovela je i do problema s opskrbom organizma osnovnim nutrijentima potrebnim za svakodnevno funkcioniranje ljudskog organizma. Jedan zanimljiv podatak je da samo 15% Amerikanaca prema Piramidi pravilne prehrane unose adekvatan broj preporučenih jedinica serviranja određenih namirnica. Možemo reći da je odlika današnjeg čovjeka preuhranjenost s obzirom na energiju i podhranjenost s obzirom na količinu nutrijenata važnih za naše zdravlje koje unosimo hranom. Iz svega navedenog može se zaključiti da modeli edukacije ljudi o pravilnoj prehrani nisu dovoljno razumljivi, pristupačni i prihvatljivi. To je dovelo do razvoja novijih pristupa edukacije o odabiru namirnica u svakodnevnoj prehrani. Jedan od takvih novijih načina kako birati hranu je koncept nutritivne gustoće. Jedinstvena definicija nutritivne gustoće namirnice kaže da je to omjer količine nutrijenta u pojedinoj namirnici i dnevnih potreba organizma za tim nutrijentom. Namirnice se rangiraju s obzirom na prirodnu prisutnost važnih 14 ili 16 nutrijenata i koliki postotak dnevnih potreba za tim nutirijentima te namirnice osiguravaju. Namirnice dobivaju NNR bod (naturally nutrient rich). U skupinu 14 (16) nutrijenata spadaju: proteini, kalcij, željezo, vitamini A, C, B1, B2, B12, D, E, folna kiselina, mononezasićene masne kiseline, kalij i cink (+ vitamin B5 i vlakna). Na vrhu ljestvice NNR bodova smješteni su voće i povrće, pa slijede ostale namirnice, gdje se na kraju naravno svrstavaju namirnice bogate energijom, a siromašne visokovrijednim nutrijentima, poput slatkiša, gaziranih sokova i slično. Tako se NNR za većinu voća i povrća kreće između vrijednosti 300 i 800 (od maksimalnih 1000), za mlijeko i mliječne proizvode od 90 do 180 (ovisno o udjelu mliječne masti), a za namirnice bogate dodanim mastima i rafiniranim šećerima od 30 do 70.

 

Koncept nutritivne gustoće uči nas kako birati namirnice s većom nutritivnom vrijednošću, a manjom energetskom. Za usporedbu nutritivne gustoće dvije namirnica kao zajednički nazivnik uzimamo energetsku vrijednost, a ne veličinu porcije. Tako si pomažemo kako između dvije namirnice jednake energetske vrijednosti izabrati onu veće nutritivne vrijednosti.

 

Poznato je da se prehrana čovjeka jako promijenila u posljednjih 10000 godina, dok je čovjekov genetski materijal doživio malo promjena, odnosno razina spontanih mutacija nasljedne tvari u milijun godina iznosi tek 0,5%. Najveća promjena nastupila je u unosu energije putem hrane. Energetski bogate namirnice uglavnom su nutritivno siromašne, pa se može reći da je veliki broj ljudi danas u svijetu preuhranjeno s obzirom na energiju i podhranjeno s obzirom na količinu važnih nutrijenata koje unosi hranom, a to znači da može biti narušeno zdravlje. Ova je tema od posebne važnosti za nas zaposlene, pogotovu neke. Poznato je da su nam gableci brzopotezni, često s nogu, još češće u vidu nekog masnog sendviča, fornetta, lisnatih tijesta... Sjetimo se samo prizora sa naših gradskih ulica u dnevnom vremenu od 12 do 13 sati - na sve strane na motorima lete dostavljači pizza i druge brze hrane. Ne bi ni to bio najveći problem kad bismo osvijestili potrebu i prakticirali naviku da tijekom dana uzmemo ipak još i poneku jabuku, naranču ili svježi kupus, rajčicu, papriku kao salatu, pa onda nekad i malo oraha ili badema... a po povratku kući i dobar tanjur kuhanog povrća. Dakle, negativne trendove i loše nus-efekte načina življenja suvremenog čovjeka možemo i moramo ispraviti. Tko hoće, može. Uostalom, svatko je kovač svoje sreće i nosač svog zdravlja.

 

Dr. sc. Milna Tudor Kalit

Najveća poslovna knjižara u jugoistočnoj Europi

Tvrtka M.E.P. d.o.o. dobila uglednu nagradu za knjigu-planer Učinkovit menadžer

Naša preporuka

Knjiga mjeseca

Izrada web stranica WEB marketing