Kvalitativne značajke
- Opći karakter knjige: stručna
- Stil pisanja: uobičajen
- Slikovni materijal: tablice, sheme
- Podrška lakoj primjeni: primjeri
- Značaj na tržištu: uobičajen
- Prvenstveni čitatelji: široka publika
- Opseg bibliografije: srednji
Iz sadržaja:
RAZGIBAVANJE/ Kaže li razvoj održivosti dobro juto kad se sretnu?/ Održivi razvoj/ PODVLAČENJE CRTE/ Ekološki otisak/ Koliko košta kvalitetan život/ Gdje se s lakoćom kvalitetno živi/ PREPREKE/ Ratovi za resurse/ Klimatske promjene/ Globalni kasino/ Nedostatak svijesti i znanja/ VJEŽBANJE/ POVRATAK KUĆI/ Ekološki otisak Hrvatske/ Kvaliteta života/ Lokalni koraci prema održivosti/ EKOPISMENOST - KAJDANKA ZEMLJANIH NOTA/ PREMA KRAJU, PREMA POČETKU
O knjizi:
Ovaj poznati mladi znanstvenik i autor nekoliko knjiga o održivom razvoju i utjecajima globalizacije i tehnološkog razvitka na kvalitetu života u svojoj najnovijoj knjizi traga za odgovorima na pitanje kako je moguće da se u trenutku globalne sveprisutnosti održivog razvoja u medijima, znanosti, politici, poslovnom sektoru i civilnom društvu, stanje u planetarnom okolišu, u svjetskoj biološkoj raznolikosti i planetarnoj klimi kontinuirano pogoršava. Osnovna autorova hipoteza je da se danas održivi razvoj ne primjenjuje u dovoljnoj, odnosno potrebitoj mjeri i opsegu, zbog jakih prepreka, odnosno interesa određenih socijalnih aktera, velikog utjecaja tih društvenih aktera i premoći procesa koji djeluju kao prepreka za primjenu održivog razvoja, a ne zato što ne postoje kvalitetna znanja i strategije koje promoviraju prakticiranje održivog razvoja. Postojeći suvremeni razvoj je u pogledu vlastite unutrašnje strukturalne održivosti, tvrdi autor, „razapet" između mogućnosti koje su već tu i/ili koje procesom samo-stvaranja nadolaze, te prepreka i ekološki neodrživih oblika praksi koje „isporučuju" raznorodni partikularni interesi. U temeljnom žarištu knjige je upravo razmatranje odnosa između prepreka afirmaciji održivog razvoja i mogućnosti za održivi razvoj. Ovakav osnovni tematski izbor osigurava kompleksnost i širinu pristupa. Pri tome dio knjige obuhvaća posebni osvrt na Hrvatsku. Testiranje hipoteze kroz analitičko-istraživački pristup u radu odvija se uz pomoć dva osnovna indikatora održivosti - ekološkog otiska (za ekološku održivost) i indeksa ljudskog razvoja (za socio-kulturalnu održivost). Naglašavamo kako smo ovom knjigom po prvi puta dobili empirijski utemeljenu komparaciju ekološkog otiska i indeksa ljudskog razvoja za Hrvatsku.